Petak 13. za Jadran?

Okolišne organizacije okupljene u kampanji SOS za Jadran su u petak, 13. veljače širom Hrvatske u isto vrijeme organizirale simbolične akcije protiv istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu.

Porukom na transparentu „Pula protiv nafte na Jadranu“ Zelena Istra se pridružila osudi neprihvatljivih rizika u koje je nadležni ministar Vrdoljak voljan gurnuti brojne lokalne zajednice i naše najvrjednije prirodno dobro: Jadransko more. Istraživanje i eksploatacija nafte dozvoljava se na 10 km od kopna, samo 6 km od otoka te 0 km od pučinskih otoka.

U slučaju bilo kakve nesreće, istraživanje i potencijalna eksploatacija nafte ugrozili bi eko-sustav Jadrana, a time i sve ljude koji ovise o turizmu i ribarstvu. Ovaj štetan projekt produljit će ovisnost Hrvatske o fosilnim gorivima te doprinijeti produbljenju klimatske krize koja već ima katastrofalne posljedice za ljude (npr. ekstremne vremenske prilike koje uzrokuju poplave i suše). Bušenje nafte na Jadranu ugrožava turizam, jednu od najunosnijih grana hrvatskog gospodarstva koja, ne samo da zapošljava velik broj ljudi, već i redovito čini oko 15% ili više godišnjeg BDP-a Hrvatske. To ga čini jednom od rijetkih stabilnih grana hrvatskog gospodarstva. Bušenje ugrožava i ribarstvo koje zapošljava veliki broj ljudi tijekom cijele godine, posebno u područjima koja nemaju većih mogućnosti zapošljavanja, poput otoka i malih primorskih gradova.

Udruge su sastavile komentare na Stratešku studiju utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu (SPUO), koji ukazuju na brojne manjkavosti same studije i dosadašnje procedure te zahtijevaju od Vlade Republike Hrvatske odustajanje od potpisivanja štetnih ugovora sa odabranim koncesionarima.

Aktivisti su ponovili poziv građanima i institucijama da se pridruže slanju kritičnih komentara u sklopu javne rasprave o SPUO koja traje do 16. veljače 2015. godine. Svi zainteresirani mogu vrlo jednostavno poslati komentare upisom svoga imena te e-mail adrese putem internetske stranice kampanje S.O.S. za Jadran.

Ovu kampanju građani mogu podržati i putem Facebook stranice. U prvih 15 sati kampanju je na Facebooku podržalo preko 2.300 osoba, dok ih je već više stotina uputilo komentare nadležnim institucijama.

Uz cvjetajući turizam kao jedne od najperspektivijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, traženje opravdanja za naftne bušotine u Jadranu s pripadajućim postrojenjima, cjevovodima i povećanim tankerskim prometom izgleda kao težak zadatak. Izrađivači Studije, u želji da opravdaju zahvat, navode planirani prihod od naknada i eksploatacije nafte, premda ne raspolažu informacijama o broju bušotina koje će se realizirati kao ni o tome hoće li se ili neće pronaći nafta te u kojim će se količinama eksploatirati. Za razliku od toga, akcidenti s izlijevanjem nafte spominju se kao mogućnost, ali se ne procjenjuju ni kvantificiraju moguće štete. Iskustva govore da mogućnost nezgode s izlijevanjem nafte postoji, a posljedice bi za morski okoliš Jadrana te za turizam i ribarstvo imale razmjere katastrofe s dugoročnim posljedicama. To potvrđuje i europska Direktiva o sigurnosti off-shore instalacija za eksploataciju nafte i plina iz 2013., koju Hrvatska nije još prenijela u svoje zakonodavstvo, u kojoj stoji da ozbiljne havarije na tim postrojenjima mogu imati devastirajuće i nepopravljive posljedice po morski i obalni okoliš i značajne negativne posljedice na obalna gospodarstva.

Studija nema analizu posljedica eventualne havarije s izlijevanjem nafte u Jadranu, ali navodi posljedice sličnog događaja u Meksičkom zaljevu: “Oporavak zajednice nakon akcidenta (primjer izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu): Visoka stopa depresije trajala je do godinu dana nakon izlijevanja nafte. Dvije godine nakon akcidenta, oko 20 % stanovništva i dalje je bilo pod utjecajem depresije. Ekonomski gubici bili su najveći izvor psiholoških zdravstvenih problema u području koje je bilo, kako direktno tako i indirektno, pod utjecajem akcidenta.» Bez obzira na to i bez obzira što nisu istražili posljedice takvog događaja u malom i zatvorenom Jadranu, negativni utjecaj istraživanja i eksploatacije nafte procjenjuju se - zanemarivim.

Osim katastrofalnih zagađenja naftom, postoje i ona «redovna», o kojima u Studiji također nema spomena. Prema istraživanju objavljenom 2009. godine koje je provela Oil and Gas UK (“Accident Statistics for Offshore Units on the UKCS 1990-2007”), u periodu od 1990. do 2007. godine na fiksnim platformama u UK zabilježeno je 5871 nezgoda, s učestalošću od 3,4 nezgode po platformi godišnje. Požari su se događali 0,412 puta godišnje po postrojenju, eksplozije 0,024 puta, a ispuštanje ugljikovodika događalo se 1,76 puta godišnje po platformi. Ako se uzme taj engleski prosjek i vijek trajanja platforme od 25 godina, dolazimo do brojke od 44 izlijevanja ugljikovodika po platformi u more.

10 istražnih polja za koje je Vlada početkom siječnja 2015. usvojila Odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu granične s Nacionalnim parkovima Teleščica , Kornati, Mljet te se nalaze u blizini Dubrovnika i Herceg Novog.

S.O.S. ZA JADRAN: BEZ NAFTNOG ZAGAĐENJA!

Namjera nam je u kampanju uključiti što veći broj inicijativa i organizacija. Trenutno kampanju vode udruge iz nacionalne okolišne mreže Zeleni forum: Zelena akcija (Zagreb), Sunce (Split), Zelena Istra (Pula), Žmergo (Opatija) i BIOM (Zagreb) u suradnji s Greenpeace Hrvatska i WWF Adria, stoji u priopćenju Zelene Istre.