Logo - www-parentium.eu

Što je hipnoterapija - dobrobiti, vrste i demistifikacija

Hipnoterapija (foto: ambertree.co.uk)
23.02.2015. (10:18) Autor: Conny Petö Đeneš

Hipnoterapija je psihoterapija u kojoj hipnozu koristimo za pozitivan razvoj osobe; da u njoj stvorimo podsvijesnu promjenu u obliku novih reakcija, ponašanja, doživljaja i stavova.

Hipnoza je način komunikacije; tehnika koju koristimo da bismo osobu doveli u stanje fokusirane pažnje.

Britanski liječnik James Braid, znan kao "otac hipnoze" utemeljio je izraz hipnoza prema grčkoj riječi hypnos što znači spavanje. U grčkoj mitologiji bog spavanja zove se Hypnos. Riječ terapija dolazi iz latinske riječi therapeau što znači "Božje djelovanje". Stoga ako uzmemo u obzir povijesna značenja riječi "hipnoterapija" možemo prevesti kao "Božje djelovanje kroz stanje nalik na san".

U hipnozi se, međutim, ne radi o snu. Kad bismo spavali, ne bismo bili u mogućnosti reagirati na hipnotičku sugestiju niti komunicirati sa hipnoterapeutom. Hipnoza je stanje duboke opuštenosti u kojem se zaobilazi kritički faktor našeg uma, te djeluje direktno na našu podsvijest u kojoj su pohranjena sva naša iskustva, sjećanja, navike, ovisnosti i obrasci razmišljanja. U hipnozi se moždani valovi kreću između alfa i theta valova, stoga za stanje hipnoze možemo reći kako je stanje blisko sanjarenju, ali u kojem se uspostavlja selektivno mišljenje - sve ono u što osoba u potpunosti vjeruje. To je stanje prijemčivosti u kojem je opseg naše pažnje sužen, fokusiran i inteziviran. Povišena nam je sugestibilnost, tj. povećana je spremnost za prihvaćanjem sugestija.

Dobrobiti hipnoterapije

Hipnoterapija se koristi kao metoda za poboljšavanje različitih sposobnosti, za postizanje zadanih ciljeva, ali i kao ciljana terapija za određene poremećaje. Pokazala se vrlo djelotvornom kod:

Različite vrste hipnoterapije

  1. Tradicionalna – metoda terapije koja koristi direktne sugestije ("Zatvori oči. Ti se sada opuštaš. Tvoje vjeđe su sve teže i teže..."). Nju su koristili James Braid, Sigmund Freud i mnogi pioniri hipnoterapije.
  2. Eriksonova – metoda terapije koja se zasniva na indirektnom pristupu u kojem se osobi dozvoljava da sama odluči koliko će ići u trans. Ova metoda poznata je i kao medicinska hipnoterapija. Radi se o znanstvenoj vrsti psihoterapije, koja se zasniva na svim oblicima komunikacije, kako verbalne tako i neverbalne. Milton Erickson je za svaku pojedinu terapijsku seansu razvijao posebnu, toj osobi primijenjenu metodu; individualni pristup za njega je bio najvažniji.
  3. Kongitivno-bihevoralna – jepsihoterapija koja koristi hipnozute se usredotočuje na promjenu svakodnevnih misli i ponašanja, u svrhu pozitivnog utjecaja na emocije. Psihoterapeut klijentima pomaže prepoznati pogrešno razmišljanje i uči ih kako zamijeniti nezdrave misli realnijim. Odnosi se na sistematsku desentizaciju Josepha Wolpe-a.
  4. Transpersonalna – je oblik hipnoterapije koji sintetizara znanja transpersonalne psihologije, kliničke i Ericksonove hipnoze, medicinske hipnoterapije, NLP-a (neurolingvističko programiranje), regresije, duhovnih načela i intuicije.
  5. Regresija – odnosi se na korištenje hipnoze u svrhu prisjećanja na prošle živote i živote između života.
  6. Scenska hipnoza – se izvodi za zabavu publike na javnom mjestu. Razlikuje se od medicinske hipnoze, a svrha joj je zabava. Koristi metode obmane sa namjerom impresioniranja publike uz korištenje moći sugestije.
  7. Samohipnoza – je način na koji se sami možemo opustiti, umiriti i programirati svoj um na pozitivnost.
  8. Hipnoanestezija – korištenje hipnoze kod operativnih zahvata u svrhu anestezije.

Hipnozu možemo još podijeliti i na budnu i onu u kojoj ulazimo u trans.

Budna hipnoza nam se događa svakodnevno. Koriste ju liječnici i stomatolozi u radu sa svojim pacijentima, zatim roditelji u odgoju svoje djece, svećenici na svojim propovijedima, učitelji na svojim predavanjima, televizijski programi u svojim reklamama i raznim emisijama. To su sugestije koje dobivamo svakodnevno i ako se ponavljaju dovoljno često, "upišu" nam se u podsvijest.

Hipnoterapeuti u svojem radu primjenjuju tzv. hipnotički trans, koji je za postizanje dugoročnih ciljeva puno djelotvorniji od budne hipnoze. Stanje transa praćeno je dubokim i mirnim disanjem, opuštenošću muskulature, treperenjem očnih jabučica, osjećajem tjelesne lakoće, laganom vrtoglavicom, osjećajem topline, hladnoće ili trnaca po tijelu i osjećajem da vrijeme sporo prolazi.

U hipnotičkom transu možemo, ali i ne moramo se sjećati svega. Razlikujemo indiciranu i spontanu posthipnotičku amneziju (zaborav). Induciranu sugerira hipnoterapeut kada postoji terapeutska potreba za tim, dok kod spontane dolazi do zaborava samo po sebi, bez sugestija.

Šanse za gubitak kontrole i manipulaciju su, međutim, vrlo male, ako ste se upustili u terapiju sa školovanim hipnoterapeutom-psihoterapeutom, jer on/ona koristi hipnozu samo kao još jednu od tehnika da Vam pomogne savladati probleme i poteškoće. Također, prije početka terapije postoji dogovor/ugovor između terapeuta i klijenta u kojem se dogovara točno na kojoj ciljanoj razini će se raditi. U hipnoterapiju se ulazi svjesno i s određenom namjerom, unaprijed dogovorenom.

Demistifikacija hipnoze i hipnoterapije

  1. Hipnoza nije nekakvo čudno stanje u kojem druga osoba manipulira vama, upravlja vašim umom i čini vas bespomoćnima. To je način terapeutske komunikacije i opuštanja pri kojem se mijenjaju negativna uvjerenja u pozitivna.
  2. Svaka hipnoza je na neki način samohipnoza, jer svi mi tijekom dana, po nekoliko puta, uđemo u to stanje, a da nismo toga ni svjesni.
  3. Odluka o ulasku u hipnozu je vaša, a hipnoterapeut vas vodi kroz taj proces prema prethodno dogovorenoj namjeri.
  4. Hipnoterapeut nije mađioničar, čarobnjak, niti dobra vila sa čarobnim štapićem. Njegova/njezina uloga je da vas vodi kroz proces i pomogne vam pri pozitivnim promjenama, na koje ste se sami odlučili. Vaša pažnja je dobrovoljno usmjerena prema sugestijama hipnoterapeuta.
  5. Nitko ništa u vaš um ne može "usaditi" protiv vaše volje, ili nešto što nije u skladu sa vašom osobnosti. Možete prihvatiti ili ne prihvatiti sugestiju i time sami određujete uspješnost i brzinu uspješnosti hipnoterapije.
  6. Dogovor, pristanak, volja i spremnost na suradnju su ključni za uspješnu hipnoterapiju.
  7. Ponekad je dovoljna jedna terapija, a ponekad više njih da bi sugestija ušla u vašu podsvijest. Onog trenutka kada uđe u podsvijest, ona postaje djelotvorna.
  8. Osobe sa visokim kvocijentom emocionalne i intelektualne inteligencije lakše ulaze u hipnotički trans.
  9. Hipnoza ovisi o povjerenju, otvorenosti, sposobnosti za kreativnost i koncentraciju.
  10. Hipnoza nije mistična tehnika, već model terapijske komunikacije bazirane na psihologiji i neuroznanosti, govoru tijela i pomno odabranim modelima rada, uz individualni pristup.
  11. Hipnoza se izvrsno kombinira sa drugim psihoterapijskim metodama, posebice NLP-om (neurolingvističko programiranje) i EMDR-om (Eye Movement Desentization and Reprocessing) te raznim intuitivnim i duhovnim metodama. 

Savjete opisane u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.

Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija

www.nebeska-harmonija.hr 
www.atlas-therapy.eu 

Ilustracija (atms.com.au)
Ilustracija (atms.com.au)
Ilustracija (heartofwellness.org)
Ilustracija (heartofwellness.org)