Pazin: Obljetnica rođenja kompozitora Luigija Dallapiccole

06.11.2004. (Izvor:Istra danas/dp) Grad Pazin ove je godine nizom glazbeno-kulturnih manifestacija dao svoj prilog 100. obljetnici rođenja velikog kompozitora i glazbenog inovatora XX stoljeća, jednog od otaca žanra dodekafonije, Luigia Dallapiccole, rođenog u Pazinu 3. veljače 1904. godine koji je sklopio oči 19. veljače 1975. godine u Firenci. Tim povodom u maloj koncertnoj dvorani Spomen doma u Pazinu, te u Novigradu, priređen je početkom listopada 4. Međunarodni muzikološki skup u ciklusu "Iz istarske glazbene riznice" koji je ove godine bio okrenut životu i raskošnoj glazbenoj ostavštini Luigija Dallapiccole. Istraživanja o toj temi približili su kulturnoj javnosti 20 uglednih muzikologa i glazbenika, pa i prijatelja i suradnika velikog maestra, iz Italije, Slovenije, Velike Britanije i Hrvatske, kao stoje prof. Luigi Donora iz Torina ili prof. Pierluigi Petrobelli iz Rima. U Muzeju grada Pazina u starom Kaštelu po otvorenju skupa priređena je rijetka dokumentarna izložba o životnom i glazbenom putovanju maestra, za što su se potrudili prof. Nikola Lovrinić, voditelj muzeja, prof. Denis Visintin, Igor Zirojević i Boris Koroman iz Etnografskog muzeja Istre u suradnji s teatrima iz Rijeke, Osijeka i Zagreba. Šetnja izložbom uvodi nas kroz šest tematskih cjelina: Životopis, uz tekst s popratnim dokumentima u fotografijama o djetinjstvu u Pazinu, školovanju u Pazinu, Grazu, Trstu i Firenci, putovanjima po Europi i Americi, te općenito o boravku i stvaranju u Firenci.

Cjelina Skladateljski opus pokazuje razvoj skladatelja, tematiku djela i proces rafiniranja rukopisa u osobni jezik izuzetne finoće. Susrećemo se sa specifičnim i sustavnim korištenjem dvanaesttonskih nizova s pokojim ekskursom u arhaičnost dijatonike.

Budući da je majstor bio i glazbeni pisac koji je kritički promišljao svoja i suvremena glazbena stremljenja, te da je predavao na brojnim visokim učilištima, a što je vidljivo iz sveske "Appunti, incontri meditationi", u cjelini o glazbi željelo se ukazati i na taj aspekt njegova stvaranja. Tu su i članci i knjige, katalozi i monografije koji valoriziraju njegova djela kroz povijesni kontekst. Nikola Lovrinić izdvaja minuciozne studije prof. Maria Ruffinia i Dietricha Kampera. Slijedi svijet bogate korespodencije iz koje je vidljiva suradnja s Luigiem Donora i maestrom Perobelliem, istraživanje ostavštine Slavka Zlatića u Državnom arhivu u Pazinu, kontakti s kazališnim kućama u Hrvatskoj te dopisivanja s velikim skladateljima i dirigentima predstavnicima nove glazbe XX stoljeća, kao što su na primjer Igor Stravinski ili Arnold Schoenberg. U Hrvatskoj se od osnutka Međunarodnog festivala za suvremenu glazbu 1961. godine, te na Muzičkom bijenalu u Zagrebu, ili u kazalištima u Osijeku i Rijeci izvodi njegova glazba, i to opere.