U Zdravom gradu uskoro i usluge logopeda
-Projekt Zdravi grad je izazov za svaku zajednicu, jer predstavlja kreativan put prema zdravlju u sredini u kojem se razvija. Riječi su to koordinatorice porečkog Zdravog grada i psihologinje-psihoterapeutice Nataše Basanić Čuš. U razgovoru za Glas Istre najavila je neke ovogodišnje novosti u radu gradske ustanove koja stalno propitkuje potrebe građana i zatim na njih nastoji odgovoriti.
-Postojeće ćemo programe tijekom godine nadopuniti uslugom logopeda u Savjetovalištu Zdravog grada. Logopedski tretman bit će usmjeren djeci urednog psihomotornog razvoja koja imaju različite teškoće isključivo s izgovorom. U početku će prednost imati polaznici predškolskih grupa u vrtićima, jer porečke predškolske ustanove nemaju zaposlenih logopeda. Pravilan izgovor glasova i čitavih riječi neposredno pred školu značajno utječu na početni školski uspjeh, sigurnost i pozitivan odnos djeteta prema školi, što naposljetku spada u jedan od načina zaštite djece od rizičnih ponašanja tijekom odrastanja. S obzirom da su logopedi deficitarno zanimanje i da ih nema, u početku ćemo angažirati vanjskog suradnika, najavila je Basanić Čuš.
Mališani koji pak trebaju tretman Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda i podršku čitavog tima stručnjaka, i dalje će prolaziti dijagnostiku i tretman u Centru i njegovoj porečkoj podružnici, jer to, pojasnila je naša sugovornica, za njihove teškoće znači najbolju i najkompletniju zaštitu.
Među novinama istaknula je novi ciklus planiranja zdravlja građana za razdoblje od 2016. do 2022. godine na čemu radi prošireni stručni tim. To podrazumijeva odabir prioriteta, ciljeva i planiranje mjera za zdrave izbore koji se građanima osiguravaju na rod od pet do osam godina.
-Osnovni smisao postojanja projekta Zdravi grad je briga za sve ljude u zajednici. Danas se zna da upravo osnaživanje građana, povezanost zajednice i briga za svakog čovjeka neki grad čini otpornim na različite trendove i negativna događanja. Izrazito smo ponosni na ovaj novi ciklus planiranja koji je počeo krajem prošle godine, jer će žiteljima Poreča donijeti novu kvalitetu života i još bolje uvjete za zdravlje, navela je koordinatorica Basanić Čuš.
U sklopu toga odabrani su prioriteti na kojima će se raditi, a to su zdravlje obitelji i podrška razvoju djece, usmjerena povećanju funkcionalnosti svake obitelji. Naša je sugovornica kazala da će se pritom voditi računa o promjeni strukture obitelji, većem broju razvoda i sve većem broju obitelji s jednim roditeljem, unaprjeđenju roditeljskih vještina za izazove modernog odgoja i podršci zdravom razvoju djece u obitelji kroz poticanje psihofizičkog razvoja. Potom fokus će biti na zdravlju mladih, točnije na prevenciji ranog pijenja i opijanja i neodgovornog spolnog ponašanja, te na podršci potrebitima kroz jačanje servisa za pomoć u kući starijima i osobama s invaliditetom. Prioritet je i zaštita mentalnog zdravlja žitelja svih dobi koji trebaju pomoć u nošenju sa životnim teškoćama, doznajemo od koordinatorice Zdravog grada. K tome, prioritet u planiranju zdravlja do 2022. godine su i održivi razvoj, sigurnost i ekologija, što se odnosi na prevenciju nasilja i sigurnost u prometu, obnovljive izvore energije, suzbijanje različitih rizika za zdravlje ljudi, kao primjerice sadnja nealergenog bilja na javnim površinama i praćenje klimatskih promjena.
-Prošle smo godine posebnu pažnju posvetili edukaciji roditelja učenika drugih i trećih razreda o pravilnoj prehrani radi suzbijanja pretilosti djece, koja postaje ozbiljan problem. S istim su ciljem osmišljene i radionice za djecu. Pretila djeca imaju tjelesne i zdravstvene teškoće, obično su motorički nespretna, pa izbjegavaju fizičku aktivnost što ih upetljava još jače u krug loših navika. Tako razvijaju ozbiljne rizike za zdravlje, ali često i brojne psihološke teškoće (niže samopoštovanje, negativnu sliku o sebi, sklonost rizičnim ponašanjima). Zato je dječjoj prehrani, kretanju ali i pretilosti potrebno posvetiti posebnu pažnju. Zanimljivo je da roditelji ovaj problem ne doživljavaju previše ozbiljno, već to pripisuju prolaznoj razvojnoj fazi. No, veći broj masnih stanica iz djetinjstva i sklonost pretilosti ostaje najčešće djeci teret za mladost i čitav život, napomenula je koordinatorica Zdravog grada.
Navela je da je 2016. godinu obilježio i značajno veći odaziv mlađih ovisnika o alkoholu u dobi od 30 do 35 godina u program vanbolničkog liječenja terapijske zajednice Zdravog grada. S jedne strane radi se o ozbiljnim podacima, a s druge je to dobar pokazatelj, smatra Basanić Čuš, jer je iznimno važno dobiti mlade u program liječenja što ranije. Tada imaju najbolju prognozu za liječenje i značajno veći broj kvalitetnih godina života pred sobom bez ovisnosti o alkoholu.
-Činjenica je da je rano pijenje i opijanje mladih, već srednjoškolaca, jedan od najvećih javno zdravstvenih problema čitavog zapadnog svijeta. Mladi teže hedonizmu, užitku, zabavi, među ostalim uz alkohol, što ima višestruke negativne posljedice za njih same i njihove obitelji. Suprotstavljanje stručnjaka nekontroliranoj konzumaciji alkohola mladih veoma je otežano činjenicom da je zapadna kultura, a tako i hrvatska i istarska, tolerantna prema pijenju. Mladi se s alkoholom susreću u svom domu, a nerijetko se opijaju i u prisustvu roditelja i drugih važnih odraslih iz vlastitog okruženja, navela je naša sugovornica.
Alkohol je razlog prometnih prekršaja i nesreća s nekada tragičnim ishodom, neodgovornog spolnog ponašanja mladih, a očito je da sada u Poreču jedan broj mladih završava u ozbiljnoj ovisnosti.
-Zato pozivam roditelje i čitavu zajednicu da nam postanu suradnici i da ne podržavaju rano pijenje i opijanje mladih. Sva porečka djeca su naša djeca, ljudi koji će graditi obitelji i naš grad, pa smo iz uloge stručnjaka, roditelja, rođaka, učitelja, trenera, susjeda i prijatelja odgovorni za njihovo zdravo i sigurno odrastanje, zaključila je Nataša Basanić Čuš.
Napisala i snimila Tanja KOCIJANČIĆ/Glas Istre
Što je Zdravi grad – za one koji još ne znaju
Zdravi grad svojim djelovanjem, programima i aktivnostima neprestano dokazuje da je u službi svih skupina građana i da istinski fokusira ljude i njihove potrebe - djecu i mlade, roditelje i druge odrasle, starije, zdrave i bolesne, čitave obitelji. Formalno djeluje u Poreču od 1993. godine i vrlo je specifičan primjer lokalne organizacije ovog svjetskog projekta na razini Hrvatske mreže Zdravih gradova. Prilikom iniciranja projekta Zdravi grad gradska se vlast opredijelila za osnivanje gradske institucije, Fonda Zdravi grad Poreč. Pri tom Grad u najvećoj mjeri osigurava vlastite resurse - prostor koji se nalazi kod Doma zdravlja, stručne kadrove, opremu i financijska sredstva.
-Ispitivanja potreba pokazala su da je građanima važna psihosocijalna potpora koju ne osiguravaju postojeće institucije ili ne u dovoljnoj mjeri. Žitelji Poreča žive i rade u okruženju male zajednice, koja je, međutim, značajno turističko i tranzitno središte. Karakterizira ga neujednačena dinamika života i rada ljeti i zimi, intenzivna izloženost brojnih obitelji stresu te miješanje stanovništva i prijenos brojnih pozitivnih, ali i negativnih europskih trendova kao što su nasilje, agresija, osamljenost i ovisnosti, obrazložila je koordinatorica Basanić Čuš.