Jedino je u Istru više ljudi doselilo nego ih je odselilo
Pozitivan saldo migracija uz Istarsku županiju bilježi još samo glavni grad. U Zagreb se lani doselilo gotovo 14 tisuća ljudi, a odselilo nešto više od 11.000.
Statistički podaci o migracijama stanovništva u 2016. godini jasno u brojkama pokazuju ono na što mnogi već dugo vremena upozoravaju, a to je da je, izuzev dva spomenuta izuzetka, Hrvatska zemlja iz koje se daleko više ljudi iseljava, nego ih se u nju useljava.
Otišla tri Rovinja
Lani je, uglavnom u potrazi za poslom i novim životom, s teritorija Hrvatske odselilo 36.436 osoba što odgovara primjerice broju stanovnika grada veličine Šibenika ili s našeg područja gotovo trostrukom broju ukupnog stanovništva Rovinja.
Odlazilo se najviše u Njemačku koju je za mjesto novog boravka odabralo 20.432 ili 56,1 posto lanjskih migranata, a pretežito ekonomska migracija vodila je Hrvate od bližih Austrije Belgije, Švedske, Švicarske, Irske ili Velike Britanije, do Kanade, SAD-a, Australije ili Novog Zelanda.
Istovremeno, iz inozemstva je doselilo 13.985 osoba pri čemu prednjače državljani Bosne i Hercegovine kojih je bilo 4.348, Njemačke 2.582, te Srbije 1.368. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom u 2016. godini bio je, dakle, negativan i iznosio minus 22 451.
Usporedbe radi, 2007. godine doselilo je nešto više od 14 tisuća, a odselilo 9 tisuća osoba. U godinama koje su uslijedile broj useljenih osoba je padao, a iseljenih rastao. Već 2009. broj iseljenih je porastao na 9.940 i u toj godini bio za gotovo 1.500 veći od broja useljenih. No, pravi bum iseljavanja bilježi se u zadnjih nekoliko godina. Od 12.669 koliko je iznosio 2011. broj iseljenih u 2016. trostruko je veći. Gledajući samo zadnje tri godine, ukupno je iz raznih razloga iz Hrvatske odselilla 123.381 osoba.
Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%), a po spolnoj strukturi nešto je više muškaraca.
Najviše se odlazilo iz Zagreba i Zagrebačke županije, a slijede Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Vukovarsko-srijemska županija.
Iz Istarske županije u inozemstvo je u 2016. godini iselilo 1.379 osoba. U 2016. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 74.752 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (48,0%), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7 posto.
Od ukupnog broja iseljenog stanovništva u 2016., najviše osoba selilo se između županija, te između gradova i općina iste županije, dok se manji broj odlučio na migracije između naselja istoga grada ili općine.
Negativan saldo
Migracije stanovništva između gradova i općina iste županije u 2016. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
U Istarsku županiju iz drugih je županija doselilo 1.719 osoba, a odselilo njih 1.047. Tako i po tom pokazatelju Istra ima pozitivan migracijski saldo, a to su lani ostvarile još Primorsko-goranska, Zagrebačka i Zadarska županija te Grad Zagreb.
Iz ostalih županija više se odseljavalo, nego doseljavalo. I u preseljenju u druge županije, baš kao i u odlascima u inozemstvo prednjači Vukovarsko-srijemska županija, a velik broj takvih migranata zabilježen je i u Brodsko-posavskoj županiji.
Pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2016. odnosno razliku između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo ostvarili su dakle Grad Zagreb s plusom od 2.706 osobe, te spomenuta Istarska županija s plusom od 855 osoba.
Sve ostale županije u 2016. godini imale se negativan saldo ukupne migracije stanovništva, a i tu su neslavni rekorderi Osječko-baranjska županija s minusom od 3.952 osobe i Vukovarsko-srijemska županija s minusom od 3.526 osoba. (Milan PAVLOVIĆ)