O cijepljenju i epidemijama variole kroz povijest
U utorak je u Čitaonici Filozofskoga fakulteta u Puli održana tribina Odsjeka za povijest na temu "Cijepljenje protiv variole u 19. i 20. stoljeću" doc. dr. sc. Urška Bratož, povjesničarka iz Kopra, održala je predavanje na engleskom jeziku o prevenciji variole u Istri u 19. stoljeću, dok se dr. med. spec. epidemiolog Jasna Valić osvrnula na suvremene poglede na prevenciju variole.
Ubojita bolest
Kako je rečeno, boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor. Bratož je naglasila da je to kroz povijest bila jedna od najzaraznijih bolesti na svijetu s iznimno visokim postotkom smrtnosti. Ona se osvrnula u svom izlaganju na povijesni razvoj te bolesti koja je bila raširena kroz godine u cijelome svijetu, jedino u Australiji se nije toliko proširila, a velika je bila smrtnost kod najmlađih. Također, postojale su kroz stoljeća razne vrste cjepiva, koja su bila više ili manje efikasna. Ta bolest, saznali su nazočni, kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost, a Variola vera minor, znana kao male boginje, predstavlja blaži oblik koji izaziva smrt kod znatno manjeg postotka zaraženih.
- U ranijim povijesnim razdobljima, prije nego što je razvijeno cijepljenje i moderni lijekovi, variola je bila daleko ubojitija i imala je bitan utjecaj na povijest, zaključila je Bratoš.
Zaraze haraju
Jasna Valić se osvrnula i na posljednju epidemiju ove bolesti u ovim krajevima, odnosno u tadašnjoj Jugoslaviji 1972. godine.
- Sve se to dogodilo, kada se muslimanski hodočasnik s Kosova vratio s hodočašća (hadžiluka) na Bliskom Istoku gdje je došao u dodir s virusom, a onda je, budući da je sam imao blažu kliničku sliku, zarazio brojne ljude, iako je sam preživio. Epidemija je trajala od 16. veljače do 11. travnja, a da je riječ upravo u varioli, za koju se mislilo da je u suvremenim društvima iskorijenjena, utvrđeno je 14. ožujka te iste 1972. godine. Tada su svi oni koji su mogli primiti cjepivo u cijeloj Jugoslaviji cijepljeni, a u državi je bilo uvedeno izvanredno stanje, kazala je Valić i istaknula da je potom prema ovome događaju snimljen film "Variola vera".
Zadnji slučaj variole u svijetu zabilježen je 1977. godine u Africi, a prije toga u Bangladešu, gdje je curica preživjela tu bolest. Danas se virus nalazi samo u laboratorijima u SAD-u i Rusiji, a laboratorij za cjepivo protiv te teške bolesti je u Nizozemskoj. Valić se osvrnula i na ostale zarazne bolesti koje su trenutno aktualne u svijetu, od kojih su neke bile gotovo pa iskorijenjene. U nekim državama još postoji malarija, Madagaskar je pogođen kugom, a epidemija ospica hara i u susjednoj Italiji. Kazala je i da često ljude više brinu nuspojave cjepiva nego sama teška bolest koju mogu dobiti ukoliko se ne cijepe. (V. BEGIĆ)
