Tko je kriv za plastiku u moru?
Povodom međunarodnog dana čišćenja otpada iz okoliša, Greenpeace je u suradnji s Parkom prirode Telašćica organizirao čišćenje uvale Kobiljak na Dugom otoku. Analiza prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazala je da su određene robne marke posebno zastupljene pa pozivaju tvrtke i korporacije na odgovornost za plastiku koju plasiraju na tržište. Suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja, značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj. Na neslavnoj top listi robnih marki u Parku prirode Telašćica su Jamnica / Jana, Coca Cola, Karlovačko, Dukat i Βιτάμ (Bitam).
Ružni prizori onečišćenja jadranskih plaža plastičnim otpadom postali su uobičajeni čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego problem treba hitno rješavati na izvoru, poručuju iz Greenpeacea.
-Svi snosimo odgovornost. Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke. Analize koje smo proveli na otocima ukazuju da plastični otpad ovisi o zemljopisnom položaju i morskim strujama. Radi se, dakle, o problemu bez nacionalnog identiteta, koji ne poznaje granice. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike i kulturu bacanja, odgovornost napokon moraju preuzeti i korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Coca Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na rajskim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. Ambalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike što je vidljivo iz prikupljenog otpada.
-Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihovu odgovornost treba zakonski regulirati, dodaje Andrić.
U tijeku je donošenje direktive EU o smanjenju učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, pa Greenpeace poziva ministra Ćorića da se založi za ambiciozniju varijantu Direktive, koja bi uključivala i osnažene mjere proširene odgovornosti proizvođača.
Građane su pozvali da se uključe i potpišu PETICIJU protiv plastike za jednokratnu upotrebu. (dp)
