Hrvatska je po iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova druga najgora članica EU. Do kraja 2018. ugovoreno je 57,54 posto, a isplaćeno 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi eura od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, rečeno je danas na konferenciji u Zagrebu koju je organizirala tvrtka Avelant, prenosi Jutarnji list.
- To su zabrinjavajući podaci, rekla je Ariana Vela, direktorica Avelanta i konzultantica za EU projekte. Po postotku isplate iza Hrvatske je samo Španjolska.
Između ostaloga, Vela preporučuje da se reformira javna uprava, popravi projektno planiranje i kapaciteti korisnika te da se ne mijenjaju često ključni zakoni, ali kaže i da treba depolitizirati europske fondove. Također, kako je naglasila, treba smanjiti ‘PR pritisak na korisnike koje se, primjerice, tjera da brzo sklapaju ugovore jer će doći u posjet premijer’, a onda se događaju greške. Dodaje i da treba uvesti odgovornost u sustav upravljanja i kontrole.
O nepravilnostima u provedbi projekata i korekcijama govorio je Tomislav Petric, ravnatelj agencije SAFU-a koja nadzire najveći, Operativni program konkurentnosti i kohezija, kroz koji se rade veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj. Trenutno SAFU prati projekte u vrijednosti 20,7 milijardi kuna i više od 400 ugovora o bespovratnim sredstvima.- Svaki projekt koji pratimo ima u prosjeku 20-ak nabava, rekao je. Ukupno je u pitanju, kaže, 8000 postupaka raznih nabava. Iznos financijskih korekcija zbog utvrđenih nepravilnosti je 500 milijuna kuna iz nadležnosti SAFU-a. Najčešća financijska korekcija je oko pet posto na vrijednost sklopljenog ugovora, a dosad je bilo 367 odluka o nepravilnosti.
Neslužbeno, saznaje se da bi ukupna financijska korekcija na razini sustava mogla biti 5 posto od ugovorenog iznosa 6,6 milijardi eura. Financijska korekcija znači da korisnik mora vratiti novac, a država ga može preusmjeriti u drugi projekt. Tko će korisniku, koji je mahom iz javnog sektora ili javnog poduzeća, nadoknaditi tj. platiti radove za koje je izgubio novac, nije jasno.