Euro obogatio Nijemca za 23.000 eura, a Grka za tek 190
Istraživanje Centra za europske politike procijenilo kako bi se razvijao BDP članica da nisu prihvatile zajedničku valutu, piše Poslovni dnevnik.
Njemačka i Nizozemska imale su goleme koristi od eura u proteklih 20 godina od njegova uvođenja, dok je u gotovo svim drugim članicama eurozone jedinstvena valuta bila značajan uteg gospodarskom rastu, pokazalo je najnovije istraživanje.
Istraživanje njemačkog Centra za europske politike pokazalo je da su zemlje članice eurozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom dijelu eurozone novcem poreznih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke europske valute. Uveden 1999. godine, euro je potaknuo snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Njemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji eurozone.
No, ti su dugovi postali teško održivi nakon financijske krize iz 2008., pri čemu su Grčka, Irska, Španjolska, Portugal i Cipar redom bili primorani tražiti financijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatnog financiranja.
U čitavom razdoblju od 1999. za Nijemce se u prosjeku procijenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 eura nego što bi bili da euro nije uveden, a Nizozemci za 21.000 eura. S druge strane, Talijani i Francuzi su u prosjeku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 eura.
Nastavite čitati ovdje.