Korado Koriević: Zvjedarnica Tičan na braniku planeta Zemlje
Čitamo o opasnostima globalnog zatopljenja, plastici svuda oko nas, nestanku vrsta. Mnoštvo je opasnosti za planet Zemlju. Ima tu još jedna, njome se bave znanstvenici i volonteri na planinama, u pustinjama, u najnegostoljubljivijim mjestima gdje nema oblaka i ne pada kiša, kaže poznati hrvatski astronom Korado Korlević.
Astronomi prate neposrednu okolicu planeta Zemlje u potrazi za potencijalno opasnim tijelima, Čeljabinsk nedavno, Tunguska eksplozija 1908. godine, zapisi o vatri s neba i spaljenim gradovima, "dizanje voda", mega tsunami valovi i kiše koje nakon toga padaju tjednima... Danas znamo da su to priče koje nam opisuju udar asteroida u planet Zemlju.
U posljednjih se 30 godina razvija mreža zvjezdarnica i odgajaju se naraštaji stručnjaka koji bi trebali otkrivati i pratiti ta tijela, te predvidjeti i osujetiti ponavljanje takvih katastrofa.
Do sada je poznato više od 19 tisuća tijela koja se vode kao "bliska prijetnja", a taj se broj povećava svakog mjeseca za još 200-njak novootkrivenih, a nismo još ni blizu završetku poslova takvoga popisa.
Američke zvjezdarnice s Havaja, iz Arizone, Kalifornije i Južne Amerike čine okosnicu mreže za otkrivanje i praćenje. Elementarna nepogoda, ledena kiša na Havajskim vulkanima blokirala je tamošnje zvjezdarnice, neobično oblačno vrijeme nad pustinjama juga Sjedinjenih američkih država smanjilo je sposobnost praćenja neba od početka ove godine. Zvjezdarnice Europske i Japanske svemirske agencije te zvjezdarnica Kineske akademije znanosti i umjetnosti preuzeli su 20% asistencija, nedostatno da se tijela prate, da se ne izgube.
Među te američke "tragače i lovce" uskočila je zvjezdarnica kodnog imena *L01*, kao ispomoć iz područja u kojima se tijekom zime ne očekuje vedro nebo i promatranja iz Europe. Zvjezdarnica Višnjan, Tičan (L01) od početka godine preuzela je asistenciju u potvrđivanju i praćenju više od 50% novootkrivenih i opasnih tijela, te postala druga zvjezdarnica svijeta u tom lancu otkrivanja, praćenja i objave orbita novih tijela.
Pitanje koje si sada svi postavljaju jerst kako je moguće da se iz oblačne Europe može parirati pustinjskim zvjezdarnicama. Odgovor glasi - promjenom načina rada. Stvaranje, a ne slijeđenje "najbolje prakse", pokazalo se kao jedini mogući put u razvoju metoda, instrumenata i u odgoju novih generacija, kada se to ne može napraviti snagom novca.
Jučerašnja objava statistika Centra za mala tijela Međunarodne astronomske unije, podupirateljima, mentorima i volonterima, o kojima ovisi rad Zvjezdarnice Višnjan, ovaj rezultat daje za pravo da se osjećaju ponosni, oni su ti koji su sada na braniku obrane Zemlje smješteni između zvjezdarnica NASA-e i američke vojske. Amerikanci se tome ne čude, jer tamo u njihovim redovima ima dosta znanstvenika, koji su dio svog djetinjstva proveli u Višnjanu. Pored toga L01 je tijekom 2018. godine u tom poslu bila treća na svijetu. (Korado Korlević/kb)
