Može li se štednjom u dobrovoljnim fondovima udvostručiti mirovina
Iako je bankovna štednja glavni oblik štednje, sve više hrvatskih građana odlučuje se i na ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, potvrđuju i podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA): Krajem srpnja ove godine neto imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF-ova) premašila je 4,6 milijardi kuna, što je rast od respektabilnih 10,67 posto u odnosu na početak godine.
U prilog mirovinske štednje ide duže razdoblje niskih kamata na bankovne depozite koje će se, prema prognozama ekonomskih analitičara, nastaviti i idućih godina. Osim toga, država je od početka ove godine novim mjerama, kao što su primjerice ukidanje poreza na isplate iz III. stupa i ulazne naknade, štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima učinila još atraktivnijom.
Tri glavne prednosti mirovinske štednje
“Osim demografskih problema, najveći izazov je činjenica da u Hrvatskoj prva mirovina u prosjeku iznosi tek 40 posto zadnje plaće, dok je prosjek u Europskoj uniji 60 posto. Bez vlastite dodatne štednje budući umirovljenici ne mogu očekivati primjerenu mirovinu”, tumači razloge tih promjena čelnik Hanfe Ante Žigman i ističe da je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima jedan od najisplativijih oblika štednje.
Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi tri prednosti: porezne olakšice za poslodavce, državna poticajna sredstva te prinos fonda.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju u trećem stupu država odavno potiče s maksimalno 750 kuna godišnje. Toliko se dobije od države na uplaćenih 5000 kuna u jednoj kalendarskoj godini, odnosno na uplaćenih 416,7 kuna mjesečno. Usporedbe radi, taj državni poticaj ima efekt kao 15 posto prinosa, a zaradu donosi, naravno, još i prinos koji fond ostvari na tržištu.
Dugoročna štednja daje najbolje rezultate
Kao i kod drugih oblika štednje, za postizanje najboljih rezultata bitno je početi štedjeti što ranije. Primjerice, ako uplaćujete 500 kuna mjesečno od 25. godine tijekom 40 godina, uz prinos od tri posto i državna poticajna sredstva, na kraju razdoblja raspolagat ćete ušteđevinom od gotovo 517 tisuća kuna. To vam samo iz III. stupa omogućuje mjesečnu mirovinu od oko 2.154 kune tijekom narednih 20 godina, ili gotovo puni iznos aktualne prosječne mirovine.
Visinu planirane štednje za starost, kao i mjesečne uplate koje je potrebno uplatiti za ciljani iznos štednje, možete i sami izračunati na kalkulatoru ovdje, ali imajte na umu da će konačni ušteđeni iznos ovisiti o ostvarenim prinosima fondova i visini državnih poticajnih sredstva.
Nastavite čitati ovdje. (dp)