Piti il` ne piti, to je pitanje (a ako piti, onda - koliko?)
Glede i u svezi klasifikacije sredstava ovisnosti, alkohol je samosvojna i zasebna, jedinstvena kategorija zbog svoje povijesne upletenosti u ljudsku civilizaciju i kulturu. Za milijune ljudi širom svijeta alkoholna pića su redoviti dio blagovaonskog okružja i važna sastavnica društvenih događaja i proslava: alkoholom nazdravljamo ljudima, događajima i uspomenama, piše Igor Berecki u Bugu.
Piće je pogonsko gorivo i inspirativna muza poezije, a i neke druge umjetnosti se napajaju (sic!) s tog izvora. Alkohol ima i značajnu ulogu u mnogim vjerskim i folklornim tradicijama. Kako kaže narodna dosjetka: u nas se pije od tuge, od sreće… i od ranog jutra.
Mutan pogled, nejasne granice
Ne treba zaboraviti ni ekonomsku stranu priče, jer industrija alkoholnih pića je nezanimariva svjetska gospodarska sila: godišnje se samo u SAD-u kupuje alkohola za 250.000.000.000 dolara (to je 250 milijardi, ali izgleda impresivnije sa svim ispisanim nulama), a porez na alkohol (u redu, i duhan i igre na sreću) predstavlja značajan izvor prihoda mnogih državnih blagajni.
I tome je tako unatoč odavno poznatim i u znanstvenom smislu temeljito dokumentiranim zdravstvenim rizicima prekomjernog konzumiranja alkohola. No, što ako to konzumiranje nije prekomjerno? - pitat će mnogi. Što ako se ne ubijamo u piću, nego uživamo i znamo kada stati?
Tu su granice daleko mutnije i nejasnije: kao sjaj u oku alkoholičara, reklo bi se. Provedene su nebrojene znanstvene studije o utjecaju alkohola na dužinu i kvalitetu života i zdravlja, te su donijele jednako nebrojenu količinu zaključaka. A ti zaključci, kada se pročešlja kroz znanstvenu periodiku i pokuša učiniti nekakav objektivni presjek, u najmanju ruku su - oprečni.
Vino na mediteranski način
Primjerice, u sâmim temeljima tzv. mediteranske dijete (koju se praktičkim konsenzusom smatra jednim od najzdravijih načina prehrane) ugrađena je svakodnevna umjerena konzumacija alkohola, točnije - vina.Dobra riba najbolje pliva u maslinovom ulju i - vinu
A znamo da osobe koje žive na mediteranskoj dijeti imaju bolje reguliran tlak, niže masnoće u krvi, manji postotak 'staračkog' dijabetesa, niži rizik od vaskularnih incidenata (moždanog ili srčanog udara) i ukupno žive duže od onih koji se ne hrane 'mediteranski', na maslinovom ulju, 'na lešo', na ribi i povrću - i ne piju.
Nikoga ne iznenađuje kada se iznesu dokazi o tome kako prekomjerno pijenje previše alkohola loše utječe na zdravlje. No zadnjih godina je sve više onih koji pozdravljaju dokaze o tome kako umjereno pijenje ima i pozitivne učinke na zdravlje.
Sa sve većim brojem dokaza o potencijalnoj koristi umjerenog pijenja, očito je kako definicije izraza "previše" i „umjereno“ po pitanju konzumacije alkohola nisu standardizirane i da izraz „kapljica“ ne predstavlja svakome istu volumnu mjeru. Pa da vidimo koliko alkohola medicina smatra umjerenim, a koliko prekomjernim.
Nastavite čitati ovdje.