Toni ter Wonder: Ako publika osjeti da ima tvoju potpunu pažnju, onda si na dobrom putu!
Iza DJ-a Toni ter Wonder iz Svetog Lovreča dug je i predan put bavljenja house glazbom. Nakon godina rada i ulaganja u edukacije na internacionalnim glazbenim školama, Toni već drugu godinu zaredom nastupa na Ibizi. Ovog je ljeta nastupio i na jednom od najpoznatijih house festivala Defected Croatia. Nakon zapaženog nastupa na otvorenju porečkog festivala Street Art na kojem je donio ritam s Ibize u naš grad, razgovaramo s Tonijem o njegovom glazbenom putu, dojmovima sa svjetske DJ scene i planovima za budućnost.
Za početak, reci nam kako je počeo tvoj put u glazbi, kako si krenuo s DJ-ingom?
Kad je krajem 90-ih na našu obalu došao trend Italo dancea koji se često vrtio na radiju, već kao klinac sam osjetio da taj elektronski zvuk drukčije utječe na mene od ostalih vrsta glazbe. Sve je krenulo za jednim malim DJ pultom na jednoj rođendanskoj proslavi. Prvi put sam čuo neke čudne, ali tako plesne pjesme koje su se razlikovale od onog dancea kojeg sam slušao na radiju. Kasnije sam shvatio da je to house. Dečki su mi dali da probam izmiksati par pjesama i ljubav se rodila na prvi dodir.
Ljetos si nastupao na Defected Croatia. Kako je protekao nastup na jednom od najpoznatijih festivala posvećenih house glazbi?
Defected Croatia je čaroban festival. Već ga nekoliko godina posjećujem. Pred dvije godine stajao sam nasred podija pod disco kuglom i gledao kao dijete u Rogera Sancheza kako za DJ pultom pomiče granice i vodi publiku u delirij. Rekao sam prijatelju koji je stajao do mene - jednog dana moram biti dio ove čarolije kao DJ. I evo ga, nakon što sam prošle godine odradio nastup koji se snimao u Ocean Drive na Ibizi, stizale su pohvale od prisutnih. Na otoku je tada bio i vlasnik Defecteda do kojeg su došle pohvale i snimka nastupa. Idući dan me osobno pozvao da nastupam na njihovom festivalu. Taj trenutak mi je ostao urezan kao važan dio moje karijere. Festival je bio rasprodan, bilo je preko pet tisuća ljudi, od uzbuđenja mi je zviždalo u ušima. I onda staneš na stage i vidiš ta sretna lica s podija kako gledaju u tebe i čekaju da ih zanjišeš - wow!
Kraj svibnja proveo si na Ibizi nastupajući po klubovima i eventima. Kakvi su dojmovi?
Da, prisustvovao sam na IMS IBIZA. To je konferencija elektronske dance scene koja je svake godine sve veća i bogatija i okuplja sam vrh ljudi iz industrije. Ove godine su imali zanimljive teme i radionice, a popodne i navečer odlične partije po klubovima i atraktivnim lokacijama na otoku. Naravno, obišao sam ih sve i uživao, a na zatvaranju sam nastupao u Savannah Clubu. Bili su zadovoljni nastupom pa su me bukirali u srpnju opet. Ibiza je epicentar zabavnog života s jako kvalitetnim programom u svim klubovima. Dolaze najveći kritičari, najbolja publika i san svakog DJ-a je da uspije tamo nastupati. Meni se taj san ostvario i ne krijem oduševljenje svaki put kad sletim na “The White Island”. Radujem se novim čarima zabave i pokušavam se progurati u veće klubove koji su definitivno najpoznatiji na svijetu.
Koji su tvoji uzori i tko te najviše inspirira u radu?
Teško mi je nakon toliko godina rada i proučavanja house scene bilo koga izdvojiti. U zadnjih deset godina sam upoznao i otkrio mnoge fantastične artiste koji svakim novim izdanjem ili nastupom ugodno iznenade. Svatko od njih mi na neki način postane uzor i dobiva moju pažnju. Međutim, inspiriraju me ljudi i organizacije koji stvaraju i održavaju scenu fenomenalnim festivalima i eventima na atraktivnim lokacijama. Niti jedan od artista koji gostuje na takvim događajima ne ostaje ravnodušan i naravno da se svatko potrudi dati najbolje od sebe. Takvih evenata je u svijetu sve više, a interes publike strelovito raste, što veseli sve nas novije artiste koji ulažemo još više truda kako bismo jednom i sami nastupali. Tu bih izdvojio Simona Dunmora koji uspješno vodi i širi house scenu po cijelom svijetu s najboljim house artistima, a mnoge nove zvijezde su stigle pod reflektore baš zahvaljujući suradnji s Defectedom. Također, organizacija CERCLE koji su ove godine dobili nagradu za milijunske poglede njihovih live stream evenata na lokacijama diljem svijeta, a između ostalih gostovali su i u Hrvatskoj.
Koja iskustva bi izdvojio kao najposebnija u svojoj karijeri?
Sasvim sigurno je veliko iskustvo bio ulazak u svijet produkcije i stvaranje zvuka prije osam godina. Dvije godine kasnije već sam imao svoje prvo izdanje na jednoj portugalskoj etiketi, no smiješno mi je, ali i posebno, bilo to što uopće nisam imao pojma kako funkcionira taj svijet. Nisam znao da se pjesma najprije šalje na čišćenje, kome se šalju demo snimke, ja sam to sve nekako zdravoseljački izmaltretirao pozivima i porukama menadžera izdavačke kuće da bi je uopće odlučili preslušati. Na kraju je na moju adresu eto stigao prvi ugovor i 2012. sam potpisao svoje prvo izdanje. Kasnije sam izdao još nekoliko traka, pa i snimao video spot za jednu, što mi je također bilo novo iskustvo. Svakako bih naglasio da sam bio student u britanskoj glazbenoj školi POINT BLANK gdje sam mnogo naučio i upoznao kolege iz cijelog svijeta s kojima svaki dan razmjenjujem iskustva.
Što po tvome mišljenju čini dobrog DJ-a?
Svaki početak bilo kakve karijere pa tako i DJ je težak. Dok ne dokažeš da si dobar u tome, moraš prihvaćati svakakve kompromise koji ti mogu još i više usporiti mogući uspjeh. Danas je miksanje mnogo lakše nego prije jer je tehnologija jako napredovala pa svi novi DJ-evi mogu puno lakše ući u štos. Jako je bitno da si tehnički dobar, no u suštini svega, najbitniji je izbor glazbe. Ako daš publici ono što traži, da se osjećaju kao dio zabave, i da su dobili potpunu pažnju DJ-a, onda si na dobrom putu.
Osvrćući se na svoj put u glazbi, postoje li neke stvari koje bi promijenio ili drugačije napravio? Koji savjet možeš dati mlađim generacija koji razmišljaju o DJ-ingu? Koje su neke od teškoća na koje si naišao?
Prve gaže sam počeo dobivati po manjim barovima i pučkim feštama i cijena toga je bila da sam morao puštati svašta; od popa, rocka, hip hopa, komercijalnog dance-a pa i domaće veselice. Svaki put sam imao neugodan osjećaj i nisam više uživao u tome, te je prošlo previše vremena dok sam shvatio što me ispunjava. Želim se posvetiti glazbi koju volim i želim na podiju imati okupljenu samo publiku koja dijeli istu strast i ljubav kao ja. Tako da moj savjet mlađim DJ-ima je da što prije shvate što žele, ako uživaju u miksanju i zabavljanju šarolike ekipe, onda moraju znati odvrtiti hitove svih stilova. Ako se žele odlučiti za usko povezane žanrove, onda neka se klone takvih zabava, neka proučavaju i prate "svoju" scenu, komponiraju složene playliste da im nastup ima glavu i rep, a odaziv i reakcija publike će s vremenom pokazati koliko si dobar.
Kako se pripremaš za setove i koliko oni traju? Planiraš li detaljno unaprijed ili ostavljaš mjesta improvizaciji s obzirom na klub i publiku?
Ugovoreni setovi budu do najviše dva sata. Postoje iznimke kad nastupam negdje gdje je opuštenija atmosfera, kao što sam prije mjesec dana vrtio gotovo četiri sata u Lapidarijumu u Poreču, pred domaćom publikom. Danima se detaljno spremam za set i uživam u tim pripremama. Da bih složio repertoar glazbe i tempo, jako mi je bitno znati u kojem dijelu dana nastupam, na otvorenom ili zatvorenom. Tada si zamislim lokaciju i slušajući trake procjenjujem s kojim ću ritmom napraviti željenu atmosferu. Uvijek si složim kompletnu priču od uvoda do raspleta, no za kraj si naravno pustim prostora za improvizaciju. Nevjerojatno je kako gotovo uvijek ispadne onako kako sam to predvidio. Predobar je osjećaj kad možeš procijeniti reakciju publike, a opet me pred svaki nastup ulovi ogromna trema kao da je prvi.
Koliko smo uključeni (ili isključeni) iz globalnih tokova elektronske glazbe? Što misliš kamo se kreće naša scena (i globalna) u budućnosti?
Nažalost, usudim se reći da zaostajemo deset svjetlosnih godina. Ovo što se događa na našoj sceni nije nikako dobro ni za našu kulturu ni za turizam. Elektronski festivali koji su došli na našu obalu nažalost, kao što znamo, polako dižu sidro i napuštaju Hrvatsku. Na Ibizi sam upoznao mnogo ljudi i svi s oduševljenjem pričaju kao su bili ili će tek doći u Hrvatsku, ali isto tako znaju da nam je glazbena scena loša i da unatoč predivnoj prirodi, nemamo tu kulturu koja će namamiti više mladih. Ima dosta domaćih organizacija koje rade dobre evente i znam da imamo publike, ali sve je to jako malo naspram globalne scene. Sve je to u sjeni turbo-folk žanrova koji su okupirali gotovo sve klubove pa elektronska glazba ne dolazi do izražaja. U Europi je to jako dobro razvijeno i pozdravljeno od strane vlasti, turističkih organizacija i najbitnije - mladih!
Koji su ti planovi za budućnost?
Već nekoliko mjeseci gorim od želje da sjednem u svoj studio i počnem opet producirati glazbu. Sada imam više znanja i stručnih ljudi oko sebe koji me inspiriraju. Prošlo je već četiri godine od moje zadnje izdane pjesme, vrijeme mi je. Osim toga, s tim istim stručnim timom sastavljenim od audio i video inženjera, stručnjaka za marketing i event menadžera, već neko vrijeme razgovaram o organiziranju manjeg festivala house glazbe na istarskom poluotoku. Tražimo specifičnu lokaciju, koja ima povijest, oko koje bismo sastavili temu i duh festivala. Želimo upoznati mlađe generacije s house glazbom i probati je vratiti u naše podneblje, gdje joj se još prije deset godina izbrisao svaki trag.
Foto: Manuel Paljuh.
