Što i kako trebaju jesti oboljeli od cistične fibroze?
Prehrana bolesnika s cističnom fibrozom razlikuje se od onoga što uobičajeno smatramo zdravom prehranom. Sasvim pojednostavljeno, oboljeli trebaju svakodnevno više hrane i energije kako bi savladavali plućne infekcije, održali funkciju disanja i nadoknadili gubitke koji su posljedica nepotpune probave i apsorpcije hrane.
Važno je što i koliko jesti
Osim što je važno da jedu puno, važno je i što bolesnici jedu, kako bi se uravnoteženim odabirom namirnica osigurala dobra građa tkiva i tjelesna snaga. Praktički su obavezni i dodaci prehrani kojima se dodaje ono što se ne može u dovoljnoj količini dobiti iz hrane, primjerice vitamini topivi u mastima. Svi navedeni postupci neće biti učinkoviti i unesene prehrambene tvari neće se moći iskoristiti ako gušterača ne oslobađa dovoljno enzima za probavu. Većina bolesnika (više od 95% u Hrvatskoj) ima takvu gušteraču, odnosno tzv. insuficijenciju gušterače. Stoga trebaju beziznimno, kod svakog hranjenja pa i uz najmanje obroke na početku jela uzeti nadomjestak enzima.
Slijede neka pravila (smjernice) koja mogu pomoći za optimalni izbor prehrane.
Veće kalorijske potrebe od uobičajenih
Najuočljivija razlika između „zdrave prehrane“ i prehrane u cističnoj fibrozi i onoga što se uobičajeno podrazumijeva pod „zdravom prehranom“ jest razlika u ukupnom kalorijskom unosu. Energetske potrebe su od ranih dana, i prije nego su uočljivi klinički znaci bolesti, veće barem za 10%-20% od onih preporučenih za vršnjake istog spola. U pojedinim fazama bolesti penju se i do 200%, tj. dvostruko su veće. Koliko je energije potrebno pojedinom bolesniku mogu procijeniti stručnjaci nutriciolozi i dijetetičari izračunavši potrebe za bazalni metabolizam, uz korekcije ovisno o tjelesnoj aktivnosti i stanju plućne bolesti te uzimajući u obzir gubitke hrane (i energije) zbog nepotpune apsorpcije u crijevu. Ovakvi su izračuni ipak samo gruba orijentacija, a u praksi treba povećati kalorijski unos onoliko koliko je potrebno da dijete adekvatno raste i da dosegne željeni cilj – BMI iznad 50 centile. Za odrasle bolesnike poželjna uhranjenost je BMI 22 kg/m2 za žene, a 23 kg/m2 za muškarce. U nekim se razdobljima može predvidjeti porast energetskih potreba, npr. u fazi pogoršanja plućne bolesti, kod aktivnog uključenja u sport, ili u pubertetu – razdoblju pojačanog rasta, pa unaprijed treba osigurati dodatni kalorijski unos, a ne čekati da se uoči zastoj u rastu ili gubitak kilograma.
Udio glavnih prehrambenih sastojaka u dijeti
Energija se namiruje iz osnovnih prehrambenih sastojaka: masnoća, ugljikohidrata i bjelančevina. Omjer ovih namirnica u jelovniku djeteta s cističnom fibrozom drugačiji je od uobičajenog jelovnika za zadavu djecu. Savjetuje se više masnoća, tako da one čine 35-40% kalorijskog unosa, uz 20% bjelančevina i 40-45% ugljikohidrata. Primjereni unos energije presudan je da se spriječi katabolizam, odnosno razgradnja tkivnih proteina. Masnoće su dio hrane najbogatiji energijom: 1 g masnoće daje 9 kcal, a razgradnjom 1 g bjelančevina ili ugljikohidrata oslobađa se znatno manje, po 4 kcal. Zato je najlakši i najučinkovitiji način da se poveća kalorijska gustoća obroka dodavanje masnoća. Međutim, treba znati da je važno zadržati dobar omjer bjelančevina i masti u jelovniku, jer se samo tako može osigurati primjerna izgradnja tkiva odnosno mišićne mase, bez prekomjernog nakupljanja masnog tkiva.
Nastavite čitati ovdje.