Na što trebamo obratiti pažnju kad koristimo masti u prehrani?
U dvorani Zdravog grada Poreč u petak je prof.dr.sc. Olivera Koprivnjak, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci, održala predavanje o važnosti masti u prehrani. Zainteresiranoj publici ponudila je važne i znanstveno utemeljene informacije o korištenju masti u prehrani.
Masti u prehrani ne trebamo izbjegavati, no trebamo ih znati pravilno koristiti. Preporučeni dnevni unos za odraslu osobu od 80 kg je 70g masti, od toga 50 g unesemo kroz različite namirnice, a da nismo ni svjesni ako pažljivo ne čitamo deklaracije (nevidljive masti), a ostalih 20g ili 3 jušne žlice ulja unosimo svjesno putem salate ili pečenja mesa.
Važne nove spoznaje o mastima jesu da se mozak ne hrani samo glukozom nego i kratkolančanim masnim kiselinama koje se puno lakše probavljaju od dugolančanih i služe za prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Novija istraživanja također pokazuju da su membrane stanica važniji dio od same jezgre stanice. Putem membrane, stanica komunicira s ostalim stanicama i šalje svoje poruke, a membrane se hrane nezasićenim masnim kiselinama. Upravo uz pomoć tih masnih kiselina je komunikacija među stanicama brža i efektivnija. Isto tako, uz to što hrane mozak i izgrađuju stanične membrane, masne kiseline služe i kao signalne molekule koje utječu na imunosni sustav i balansiraju upalna i protuupalna svojstva organizma.
One masti koje povoljno utječu na organizam i snižavaju stopu smrtnosti jesu višestruko i jednostruko nezasićene masne kiseline. Višestruko nezasićene jesu suncokretovo i sojino ulje, a jednostruko nezasićene su maslinovo i repičino ulje, no budući da te masti brzo oksidiraju na visokim temperaturama, ne treba ih koristiti za prženje.
Masti koje povećavaju stopu smrtnosti jesu zasićene masti poput svinjske masti i maslaca, a masti koje najviše doprinose stopi smrtnosti jesu transmasne kiseline kojih najviše ima u proizvodima tipa margarina. Ipak, u posljednje vrijeme se smanjuje omjer trans masnih kiselina u margarinu s obzirom da godinama postoje dokazi o njihovoj štetnosti.
Od masti za prženje u dubokom ulju (friteze) preporučuje se palmin olein, a od maslaca je bolje izabrati domaći maslac od običnog maslaca jer domaći maslac sadrži više vode od standardnog maslaca te time i manje masti.
Transmasne kiseline su imaju kancerogena svojstva za naš organizam i na njih trebamo posebno pripaziti na deklaracijama. Važna informacija je da ako na proizvodu/deklaraciji piše „djelomično hidrogenizirano“, to znači da ta namirnica sadrži transmasne kiseline, a ako na deklaraciji piše „potpuno hidrogenizirano“ onda ta namirnica ne sadrži transmasne kiseline.
Zaključak predavanja prof. Olivere Koprivnjak je da ne izbjegavamo masti u prehrani. Isto tako, da prednost dajemo maslinovom i repičinom ulju, a da manje koristimo svinjsku mast i maslac te da pazimo na transmasne kiseline čitajući deklaracije na proizvodima.
Zdravi grad Poreč
Marijana Rajčević Kazalac, psihologinja- psihoterapeutkinja
