Proljeće je, bliži se berba šparoga, jagoda, a onda i drugog povrća i voća. Europske zemlje već imaju problem s nedostatkom radne snage zbog čega se donose različita rješenja poput robotizirane berbe, a sada je stanje još teže.
Već smo pisali o tome kako je u Njemačkoj upitno preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi. I Poljska se boji za taj svoj sektor jer, granice su zatvorili, a Ukrajinci, najčešća radna snaga u toj zemlji, morali su se otići kućama. Hoće li se i kada moći vratiti - upitno je. I u Bugarsku se vratilo 200.000 njihovih građana koji su obavljali i sezonske poslove u poljoprivredi preko granice.
Pitam se, što rade svi ti ljudi koji su gotovo preko noći ostali bez posla, ljudi koji su najčešće osuđeni na "kokošinjce" stambenih zgrada, na četiri zida, bez posla, bez prihoda, samo s ogromnim oblakom straha i neizvjesnosti nad glavom.
U razvijenim EU zemljama već su potegnuli određene poteze i to kako bi jednim udarcem riješili dvije muhe: prvo, zaposlili one koji su tako brzo i neplanirano ostali bez posla i drugo, osigurali radnu snagu poljoprivredi svoje zemlje.
Tako je Didier Guillaume za francusku televiziju izjavio: "Može li frizer koji više nema posla raditi na polju, brati jagode ili pakirati jogurt u nekoj mljekari?" Kasnije je uputio i poziv "vojsci muškaraca i žena koji ne rade, koji su zatvoreni u svoje domove, koji su bili konobari u restoranima, sobarice u hotelima, frizeri... da se pridruže velikoj vojsci francuske poljoprivrede, onima koji će osigurati zdravu hranu za sve."
Naravno, reakcije su brzo uslijedile jer - s jedne se strane poziva na ostanak kod kuće, a s druge poziva na polje.
Već u utorak osmislili su kampanju kojom preciziraju načine na koje Francuzi mogu pomoći poljoprivredi. Kako bi se olakšalo zapošljavanje, njihovo Ministarstvo rada formirat će platformu posvećenu sektorima koji u ovom razdoblju imaju posebne potrebe za zapošljavanjem, objavljeno je na stranicama ministarstva.
Slično je napravilo i njemačko ministarstvo poljoprivrede te kreiralo internetski portal za posao na farmama, a oni također ciljaju na radnu snagu iz ugostiteljstva te studente. Na portalu daslandhilft.de ističu kako im je potrebno 300.000 radnika. Napominju kako su svjesni da poljoprivreda nije jedina industrija u kojoj nedostaje ljudi, zbog čega rade na međusektorjskoj verziji platforme za zapošljavanje.
Naglašavaju kako se radi o platformi za brzo i nebirokratsko posredovanje koja okuplja poslodavce (poljoprivrednike i tvrtke u prehrambenom lancu) te zaposlenike.
"Trebamo vas - brzo - jer na poljima naših poljoprivrednika započinje berba šparoga, a uskoro stiže i drugo povrće. Istovremeno, naši poljoprivrednici nude prihode onima koji se zbog zaštitnih mjera nalaze u ekonomskoj nuždi", poručuju organizirani Njemci bojeći se za sve ono što bi moglo ostati neubrano i propasti na poljima.
I u Velikoj Britaniji muku muče s radnom snagom jer Britanci nerado obavljaju sezonske poslove koje su za njih do sada radili migranti iz Bugarske, Rumunjske i Poljske. Pored toga, nedavno su povećali broj radnika koji dolaze iz zemalja nečlanica EU. Situacija se promijenila pa se i ondje priča o jačanju britanske radne snage.
Španjoski su mediji također pisali o tome kako 6.000 marokanskih žena koje su trebale raditi kao beračice jagoda u provinciji Huelva, nije uspjelo ući u tu zemlju.
Mogli bismo i završiti životnom mudrosti - moramo li nešto izbugiti da bismo to naučili cijeniti, a ovdje se to odnosi na često niskokvalificirane radnike koji obavljaju posao kojega mnogi izbjegavaju.
Također - jesmo li podcijenili važnost poljoprivrede i poljoprivrednika - bez kojih ne možemo živjeti?
A za razmišljati nam ostaje - ima li u poljoprivredi naše zemlje mjesta za vojsku većinom mladih ljudi koji su u samo nekoliko dana ostali bez posla?
Napisala Maja Celing Celić