Reakcija udruga civilnog društva: Praćenje mobitela je kršenje ljudskih prava
Praćenje svakog mobitela u zemlji nije mjera zaštite od koronavirusa nego nepotrebno kršenje ljudskih prava, navodi se u priopćenju za medije koje potpisuje četrdesetak udruga civilnog društva, među kojima su i Zelena Istra i Centar za građanske inicijative Poreč. Izražavaju zabrinutost zbog prijedloga Vlade RH o dopuni zakona o elektroničkim medijima.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Svi se svakodnevno odričemo za život važnih aktivnosti, pokazujući strpljenje, odgovornost i povjerenje prema nadležnim institucijama. No to povjerenje dano našim političarima/kama bit će narušeno ako mjere koje se donose ne budu pažljivo usmjerene na suzbijanje zaraze i njenih posljedica, već ih vlast krene zloupotrebljavati neograničenim praćenjem mobitela svake osobe u Hrvatskoj.
Vlada RH i ostale nadležne institucije posljednjih su tjedana pokazale spremnost i sposobnost da na odgovoran i primjeren način zaštite zdravlje i živote ljudi u Hrvatskoj od epidemije koronavirusa, a uvedene su i mjere kojima su ustavna i ljudska prava, poput slobode kretanja, prava na rad i javnog okupljanja, već u značajnoj mjeri ograničena.
Nažalost, neki od postupaka Vlade, uključujući i nedavni neuspješan prijedlog premijera Plenkovića da Sabor preda svoje ovlasti Vladi te najave izmjena radnog zakonodavstva kojima bi se smanjila prava radnika ostavljaju mjesto za sumnju u namjere koje stoje iza vladinih mjera i mogle bi dovesti u pitanje sve ono što je do sada učinjeno dobro.
Zadnji zabrinjavajući potez je Vladin prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji predviđa mogućnost praćenja lokacije svakog mobitela u Hrvatskoj, čime mjera nadilazi svrhu zaštite javnog zdravlja. Uz to, mjera je neučinkovita jer ju je jednostavno izigrati ostavljanjem mobitela kod kuće. Također, ne postoje nikakve odredbe o duljini trajanja mjere praćenja niti je propisan način postupanja s prikupljenim podacima, odnosno njihovo čuvanje i uništavanje, kao ni nadzor nad prikupljanjem podataka. Nitko ne spori potrebu učinkovite borbe protiv zaraze COVID-19, međutim predviđene mjere nisu učinkovite niti su primjerene te otvaraju mogućnost zlouporabe za neovlašteno prikupljanje, obradu i dijeljenje privatnih podataka građana.
Nadalje, očito je da smo u izvanrednom stanju zbog pandemije virusa i da predložene mjere ograničavaju ustavna prava. U takvim slučajevima Ustav u članku 17. propisuje da se privremena ograničenja ustavnih prava moraju donijeti dvotrećinskom većinom, a ne običnom kako to želi učiniti vladajuća koalicija. U ovakvim izvanrednim situacijama, kada je smanjen prostor i vrijeme za široku demokratsku raspravu, potrebno je da se privremena ograničenja ljudskih prava donose širokim konsenzusom saborskih zastupnika. Kada bi se ovakva i slična ograničenja ljudskih prava uvela u skladu s Vladinim prijedlogom, to bi otvorilo mogućnost njihovog trajanja i poslije ove velike prirodne nepogode. Nedopustivo je da se ova izvanredna situacija koristi za povećanje ovlasti izvršne vlasti i kao opravdanje za uvođenje pretjeranih i nepotrebnih mjera nadzora građana kao redovnih mjera i kada izvanrednog stanja više ne bude.
Način na koji će se ograničiti širenje zaraze i njenih posljedica nije nevažan - zadaća Vlade, Sabora i ostalih nadležnih institucija nije samo spriječiti širenje zaraze nego spriječiti širenje zaraze na način koji iza sebe neće ostaviti spaljenu zemlju, oslabljenu demokraciju i ljude lišene prava koja im pripadaju.
Iz ove nas krize mogu izvući samo odgovornost, solidarnost i povjerenje, koje bi moglo biti uistinu narušeno ako mjere koje se donose ne budu pažljivo usmjerene na suzbijanje zaraze i njenih posljedica, već ih vlast krene zloupotrebljavati. Želimo odgovornu vlast, solidarno društvo i da se odnosi svih ljudi i institucija u Hrvatskoj temelje na povjerenju.