Logo - www-parentium.eu

U Hrvatskoj rekordan broj umrlih, nikad manje rođenih: "Ovo je primjer demografskog sloma"

Foto: PIxabay
10.03.2021. (08:55)

U prošloj godini u Hrvatskoj je sklopljeno najmanje brakova ikad, rođeno je manje djece nego prethodnih godina, a umrlo je najviše ljudi - pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Lani su sklopljena 15.163 braka, što je 23 posto manje nego godinu prije. Najveći razlog je korona. Svadbe su se otkazivale i odgađale od proljeća za jesen pa s jeseni na iduću godinu.

Hrvatska na rubu demografskog sloma?

– Prošla godina je bila godina kada je u povijesti Hrvatske zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva. Prirodni pad stanovništva je na razini gotovo 21 tisuću osoba. Jest da je to potencirano virusnom krizom, činjenica je da bismo mi imali najveći prirodni pad i da nije bilo koronakrize", rekao je demograf Stjepan Šterc za Index.hr.

Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5 posto umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.

U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno bilo je 7395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3 posto ili 2754 umrlih više.

– Mi godišnje gubimo devet tisuća učenika, svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma", upozorava Šterc.

Trend depopulacije u Hrvatskoj se događa godinama. U samo sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika.

Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika.

Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, prenosi Index.hr. (ls)