Razgovarao: Dražen Pozarić
Jedno od četvero djece i mladih koji koriste pametne telefone imaju problema sa spavanjem i teško podnose stres što dovodi do anksioznosti, depresije, hiperaktivnosti. Pokazuju to britanska istraživanja prije pandemije, a situacija u Hrvatskoj jednako je zabrinjavajuća.
Prema podacima iz knjige “Pametno s pametnim telefonima” izdane u jeku pandemije prošle godine, više od 40% roditelja s djecom nikad nije razgovaralo o pravilima korištenja interneta, kao da su nesvjesni reklama i nasilja na dječjim kanalima. Adolescenti uređaje koriste i više od 8 sati na dan, a svaka nova generacija na mobitelu i internetu provodi više vremena.
Kako knjiga ovih dana odlazi u reprint, o “pošasti” mobitela porazgovarali smo s autoricom i prof dr. sc. Majom Ružić, stručnjakinjom za digitalne tehnologije i njihov utjecaj na djecu i mlade. Ružić radi na Sveučilištu Jurja Dobrila u Puli, a već godinama upozorava roditelje i obrazovne djelatnike da moraju regulirati vrijeme na mobitelu i internetu. Sebi samima, ali ponajviše djeci.
“Kao roditelja i stručnjaka muči me da roditelji pretjerano korištenje mobitela olako prihvaćaju. Za kupnju svog mira ili trenutaka slobode, stavljaju djeci uređaj u ruke”, kaže Ružić. Prema istraživanjima koja je radila s Rankom Rajovićem i Andreom Debeljuhom, desetogodišnjaci koriste uređaje i po 3 sata na dan, a vikendom još više. Većina roditelja tvrdi da njihova djeca mobitele ne koriste na neprimjereni način, prenosi, ali realnost je bitno drugačija. Djeca žive u digitalnom svijetu.
"Što je dijete dulje i ranije na uređaju, veće su mogućnosti da će postati ovisnik, posebno o video igrama. Iako, danas nije ključ samo u tome. Rekla bih da je puno veća ovisnost o društvenim mrežama i novim aplikacijama. Razina dopamina podiže se kod svake interakcije i svakog lajka, a znamo da se svaki put traži sve više dopamina da se postigne isto zadovoljstvo. Njih onda praktički ne veseli ništa drugo, objašnjava Ružić.
Prema njezinom istraživanju, mladi I djeca mobitele više koriste noću i vikendom što im, znajući kako funkcionira melatonin, smanjuje kvalitetu sna. Uz upaljeni ekran zrači se vise svjetla, nema odmora, lošija je kvaliteta sna i osobe budu napete cijelo vrijeme”, navodi Ružić koju je zaprepastilo da se mladi naraštaji uspavljuju telefonom kroz video igricu ili komunikacijom s prijateljima, virtualnim ili pravim, u krevetu.
Kamo to vodi, pitamo. “Imala sam priliku vidjeti da tinejdžeri i mlađa djeca više ne komuniciraju licem u lice, malo je dvosmjerne komunikacije i žive riječi. Događa se da sjede jedni pored drugih, a komuniciraju putem neke od aplikacija. Ne znam kud ta priča vodi, ali sve upućuje na potencijalnu digitalnu otuđenost i usamljenost”, rezignirana je Maja. No, za pravilno korištenje mobitela, predlaže digitalnu dijetu i učenje pravilnog korištenja mobitela.
"U knjizi pokazujem primjere pravilnog i nepravilnog korištenja mobilnog telefona, kao i vježbe koje su razvijene u suradnji s fizioterapeutom Nenadom. Njih bi bilo dobro raditi s djecom. Korisnici mobitela vrijeme češće provode zgrčeni na kauču ili fotelji, u ležećim položajima u krevetu što stvara probleme s kralježnicom", kaže Ružić.
S digitalnom tehnologijom povezuje i pretilost. "Sve je više sjedilačkog života. Češće se konzumira brza hrana, naručuju online i većinom se ne miče s kauča. Praktički imamo tehnologiju na upit, a mislim da to nije dobro. Komotno nam je tako, ali mislim da je čovjek stvoren za kretnju. Kao što je mozak organ za preživljavanje, tako je tijelo rođeno za pokret", kaže Ružić koja zagovara prirodnu igru, šetnje i boravak vani kao alternativu mobitelima.
"Nepotrebno puno vremena gubimo u moru informacija, a da ne stignemo do cilja koji smo planirali, jer smo putem zalutali na internetu. Kao društvo i roditelji snosimo veliku odgovornost za upravljanje tehnologijom. Odgoj kreće od kuće, pa smo mi kao roditelji ti koji će djetetu usaditi neke vrijednosti. Na kraju krajeva, oni nas kopiraju. Nemoj koristiti mobitel, a roditelj upravo s mobitelom u ruci. To nije dobro za tebe, ali ja ga koristim, čest je prizor", ilustrira Ružić.
Na upit o davanju mobitela djetetu, odgovara sljedeće. “Nekad sam savjetovala da im se računalo nabavi kad ono iskaže interes. Sad volim reći da im se telefon nabavi što je kasnije moguće. Do sedme godine apsolutno nikako. Znamo da se do tada razvija najviše sinapsi u mozgu, a nikako se ne razvijaju korištenjem elektroničkih uređaja”, zaključuje Ružić. Dodaje da se crtići mogu pogledati i na televiziji ili kompjuteru.
Apelira na edukaciju, na roditelje i škole, u kojima bi zabranila donošenje mobitela djeci, po uzoru na druge zemlje. Svjesna je da škole nemaju vremena, pa predlaže da bi lokalne samouprave mogle organizirati seminare za roditelje u trajanju od nekoliko sati.
“Većina njih ne zna što im djeca koriste na mobitelu, a uglavnom je neprimjereno njihovoj dobi, posebno društvene mreže. Njih smatram vrlo opasnima, čemu smo se osvjedočili na grub način kad se desetogodišnja djevojčica iz Italije ugušila sudjelujući u izazovu na mreži TikTok”, kaže Ružić.
"Tehnologiju bismo trebali koristiti da odradimo što je potrebno odraditi. Trebala bi nam služiti da dobijemo čim više slobodnog vremena kojeg ćemo provesti bilo kako, samo ne ponovno uz tehnologiju. Već postoji pojam digitalnog detoxa, ali ja zagovaram digitalnu dijetu. Internet i tehnologiju treba dozirati. Dijete voli pravila, ako su jasna, ono će to poštivati”, zaključuje Ružić. (Uredila: M. Damjan)
Na kraju, saželi smo osnovne savjete profesorice Ružić za pametno baratanje telefonima: