Logo - www-parentium.eu

Tribina Mladih HNS-a: Bolonjski proces u Hrvatskoj

03.06.2006. (Izvor:HNS)

Mladi Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati Istarske županije u suradnji sa Podružnicom Poreč sinoć su u Poreču održali tribinu na temu „Bolonjski proces u Hrvatskoj“ na kojoj je gostvao saborski zastupnik prof. dr. sc. Miljenko Dorić. Profesor Dorić podsjetio je sve nazočne na temeljni cilj bolonjskog procesa i lisabonske strategije a koji je povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva u odnosu na SAD i zemlje Dalekog istoka. Cilj se želi postići kroz kvalitetniji obrazovni sustav koji treba biti u funkciji gospodarskog razvitka. Obzirom da je cijena radne snage u Aziji izrazito niska, budućnost Europe se vidi jedino u razvitku onog što se danas naziva „društvom znanja“.

Zbog toga zemlje potpisnice „Bolonjske deklaracije“ se obvezuju na reformu visokog školstva s ciljem da se:

  1. nastavni programi maksimalno prilagode potrebama gospodarstva
  2. iz nastavnih programa izbace svi nepotrebni sadržaji i tako smanji opterećenje studenata
  3. redovito dopunjavaju nastavni programi novim tehnološkim i znanstvenim podacima, a izostavljaju starije tehnologije, povijesni pregledi i slično
  4. studij (po trajanju) podijeli u dva dijela. Oni koji žele mogu nakon prbve dvije godine studija dobiti diplomu prvostupnika i zaposliti se (time se želi smanjiti broj studenata koji nikada ne završe studij), a oni koji žele mogu nastaviti sa studijem i dobivaju diplomu magistra.
  5. potakne kruženje studenata (i nastavnika) s ciljem da se pojedini kolegiji slušaju i polažu tamo gdje su „centri izvrsnosti“, radi poticanja konkurencije i pozitivne selekcije
  6. stvori „zajedničko područje znanosti“, s ciljem da veća ulaganja u znanost budu temeljem gospodarskog razvitka Europe. Prijedlog je da sve zemlje članice EU do 2010. godine za znanost izdvajaju najmanje 3% BDP-a.

Zaključno: RH nema strategije razvitka, pa nije moguće na nju nasloniti ni regionalne (županijske) programe razvitka. Ako ne postoje razvojni programi nije moguće odrediti ni potrebne stručne profile koje treba obrazovati, pa ni njihov broj. Isto se odnosi i na znanstvenoistraživački rad, tj. Nije moguće odrediti primjenjena istraživanja koja bi država trebala prioritetno financirati. Pored toga za obrazovanje i znanost u RH se daleko manje izdvaja nego li u drugim europskim državama (npr. za znanost se u Švedkoj izdvaja 3,5% BDP-a, u Njemačkoj 2,5%, u Sloveniji 1,7%, a u Hrvatskoj tek 1,1%).