U razmaku od samo osam dana na istarskom poluotoku izbilo je čak 19 požara, od čega deset većih razmjera, a ukupno je izgorjelo 150 hektara trave, borovine i niskog raslinja! Požarna sezona, čini se, počela je izbijanjem prvog većeg požara na pulskom Muzilu, u Sjedištu za obuku pješaštva i odgoj vojnika, koji je izbio 10. srpnja i u kojem je izgorjelo oko 10 hektara borove šume i niskog raslinja. Dan kasnije buknula su dva požara kod vijadukta Mirna, a zaredala su potom četiri manja na umaškom području, požar u Medulinu na Vrčevanu, u Banjolama i Premanturi te prekjučer ponovno na umaškom području.
Samo jednom požaru poznat uzrok
Osim što su požari buknuli u vrlo kratko vrijeme, neki čak u razmaku od nekoliko minuta, zajednička im je karakteristika sumnja da su podmetnuti. Budući da se priče o podmetanju požara sve glasnije čuju, odgovore o mogućim počiniteljima i uzrocima požara koji haraju Istrom potražili smo u PU istarskoj. Po riječima glasnogovornika Roberta Pavlekovića, kod svih požara, osim jednog, kao uzrok je isključena mogućnost samozapaljenja, prirodne pojave, ili tehnički razlog. Za jedan od dva požara kod vijadukta Mirna, nastavio je Pavleković, utvrđeno je da ga je izazvao udar groma.
- Policija i dalje poduzima sve potrebne mjere i radnje da bi se otkrili uzroci požara, rekao je Pavleković. Dodao je da je otežavajuća okolnost nedostatak materijalnih tragova. Iako nije rekao da su požari podmetnuti, budući da su isključeni samozapaljenje, prirodna pojava i tehnički uzrok, mogao bi se izvesti takav zaključak.
- Požari su definitivno neuobičajeni i vrlo znakoviti, rekao nam je pak zapovjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije Dino Kozlevac. Kazao je da su požari, s obzirom na praksu, u najmanju ruku čudni, tim više jer su izbijali u vrlo kratkom roku. Navodeći posljednji primjer na umaškom području, kad je buknulo čak osam požara u roku od pola sata, ni Kozlevac nije eksplicitno rekao da su podmetnuti, već je napomenuo da bi i vatrogascima bilo jednostavnije da se uzroci što prije otkriju. Istaknuo je naime da više istovremenih požara zadaje velike probleme gasiteljima.
Premalo kanadera u Hrvatskoj
- Iako planiramo snage za razne intervencije, trenutna situacija zadaje nam glavobolje, rekao je Kozlevac. Dodao je da su i vatrogasci već pomalo umorni. Odgovarajući na novinarsko pitanje postoji li potreba za kanaderom u Istri, Kozlevac veli da kanaderi nisu problem, već je to puno požara na priobalju. Doduše, nastavio je, optimalan broj kanadera u Hrvatskoj bio bi šest, a trenutno ih je četiri. Što se tiče protupožarnih putova, koji ponekad mogu biti od iznimne važnosti, Kozlevac veli da je zadovoljan stanjem na terenu, štoviše, kaže da su u tom pogledu ostvarili značajan pomak jer se godišnje pripremi dodatnih 10 kilometara tih putova.
- Najveći problem je možda zapuštenost i neurednost okolnih naselja ili parcela. Valjalo bi više pažnje posvetiti čišćenju tih područja, zaključio je Kozlevac.
N. SOFTIĆ